Izložba pod zavjesom od tuša ‘Analiza prostora’


U umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine postavljena je jako zanimljiva izložba ‘ Analiza prostora’ troje mladih umjetnika_ca iz Srbije. Ova izložba je podržana od strane zadužbine ‘Dani Sarajeva’.  Festival ‘Dani Sarajeva’ organizovan je s ciljem podsjećanja na 44-mjesečnu opsadu Sarajeva, kako bi se mlađa populacija upoznala sa događajima iz nedavne zajedničke prošlosti i uputila na trenutne kulturne i društvene tokove u BiH.

‘Analiza prostora’ je zajednički rad umjetnika Marije Kauzlarić, Sonje Radaković i Marka Tirnanića koji su kroz lična nezavisna istraživanja došli do zajedničkog rada koji ispituje strukturu galerijskog prostora, procesa nastanka umjetničkog rada kao i pozicije posmatrača u njemu. Autori su kroz lična nezavisna istraživanja došli do zajedničkog rada koji ispituje strukturu galerijskog prostora, procesa nastanka umjetničkog rada kao i pozicije posmatrača u njemu. Uzimajući u obzir sam prostor galerije i trenutni društveni kontekst u kojem rad nastaje, autori svoju prostornu instalaciju postavljaju tako da publika direktno učestvuje u njoj. Publika uzima učešće pri samom ulasku u galeriju. Prostor galerije je isparčan u manje prostore tako da rastura strukturu zadatih okvira. Manje cjeline zapravo čine instalaciju velikih razmjera. Namjera umjetnika je da stvore manje intimne prostore u kojima posmatrač može da se izoluje tj. izdvoji od ostalih posetilaca ali da istovremeno njegov mir može biti svakog trenutka iznenada narušen.

????????????????????????????????????

Zadužbina ‘Dani Sarajeva’ koja je podržala izlaganje ove izložbe u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, ustanovljena je 2014. godine sa ciljem da pruža podršku mladim umjetnicima iz Bosne i Hercegovine i Srbije koji svojim umjetničkim djelovanjem, preispitivanjem i kritikom društava u kojima živimo, stvaraju nove prostore saradnje između dve zemlje. Zadužbina je nastala kao rezultat transformacije festivala ‘Dani Sarajeva u Beogradu’ koji je od 2007. godine organizovala Inicijativa mladih za ljudska, a koji je imao za cilj da razbije šutnjue zvaničnog Beograda o opsadi Sarajeva, otvori prostor za obnavljanje veza narušenih tokom rata u Bosni i Hercegovini, te uspostavi nove veze među posljeratnim generacijama.

Posjetioci će imati priliku da pogledaju izložbu u periodu od 15. do 30. oktobra 2015. godine u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, ulica Zelenih beretki 8, Sarajevo.

Muzej ratnog djetinjstva bit će otvoren u Sarajevu u maju 2016. godine, a sadržat će zbirku različitih predmeta, fotografija, pisama, sveski/ratnih dnevnika, te arhiv audio i videosvjedočenja.

Stvaranje muzejske kolekcije počelo je u maju 2015. godine, a prikupljeno je već nekoliko hiljada predmeta, fotografija, dokumenata, pisama i drugih uspomena.

Priliku da sudjelujete u ovom projektu imaju svi koji su djetinjstvo proveli u ratu: Umuzeji svoje uspomene

Inicijator osnivanja Muzeja ratnog Sarajeva je udruženje Urban, te njegov osnivač Jasminko Halilović, koji je još 2010. godine pokrenuo projekat “Djetinjstvo u ratu”. Istoimena knjiga koja donosi lična iskustva i ispovijesti ljudi koji su odrasli u ratu je objavljena 2013. godine, a Muzej ratnog djetinjstva je nastavak tog projekta.IMG_8539

 

Misija Muzeja ratnog djetinjstva je kontinuirano i po najvišim standardima dokumentirati i digitalizirati materijale koji se odnose na iskustvo odrastanja u ratu, a zatim ih učiniti što šire dostupnim i što bolje ih prezentirati kroz različite medije.

Vizija Muzeja ratnog djetinjstva je na individualnom nivou pomoći prevazilaženje traume, a na kolektivnom međusobno razumijevanje, s ciljem da se podrži lični i društveni razvoj.

Više informacija na  Djetinjstvo u ratu

 

Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini ( YIHR BIH) organizovanjem predavanja i posjeta mjestima stradanja poziva na razvoj jedne nešto drugačije perspektive na kulturu sjećanja u Bosni i Hercegovini. Kultura sjećanja koja je povezana sa isključivim prikazivanjem svojih žrtva zanemarujući stradanje i tugu drugih dugoročno dovodi do neusklađenih zajedničkih narativa o prošlosti, što za posljedicu ima podijeljna društva sklona zloupotrebi sjećanja i stvaranju potencijala za nove sukobe.

21.10.2015. godine smo organizovali predstavljanje studije slučaja historičara doktora nauka Nicolasa Molla. Studija slučaja se bavi temom ‘Sarajevska najpoznatija javna tajna, suočavanje sa Cacom, Kazanima i zločinima počinjenim nad Srbima u opkoljenom Sarajevu, od rata do 2015. godine’.

Predavanju su prisustvovali članovi Oštre nule, Kvarta i Centra za nenasilnu akciju kao i drugi zainteresovani učesnici_ce koji su se prijavili putem poziva koji je objavljen prošle sedmice na našoj web stranici yihr.ba

Na današnjem predavanju otvorena su pitanja i predstavljene su slijedeće cjeline:
-etape razvoja u odnosu javnosti prema Caci,Kazanima i zločinima počinjenim nad Srbina u opkoljenom Sarajevu, događaji
-akteri i diskursi u okviru procesa sjećanja: 26. oktobar 1993. i ono što je uslijedilo neposredno nakon njega
-herojski status za Cacu: Sahrana na Kovačima u novembru 1996. godine
-protuudar: tekstovi u štampi o Kazanima i Caci u novembru 1997.
-pravno bavljenje Kazanima: ubistvo ili ratni zločini?
-debata o Caci: heroj ili zločinac?
-odnos prema žrtvama i uloga članova porodice
-Spomen ploča na Kazanima? Pudarićeva inicijativa i reakcija na nju
Nakon predavanja organizovana je i posjeta Kazanima na Trebeviću.

IMG_8486

Cijela studija dostupna na Sarajevski Kazani

Na ovogodišnjem Sarajevo Youth Summitu koji se održao u periodu od 14.-16.2105. učesnici su razmijenili ideje i iskustva sa aktivistima iz svijeta, te su podijelili znanja o borbi protiv autoritarnih režima, o aktivizmu digitalnog doba, o načinima stvaranja trajnog i stabilnog mira u postkonfliktnim društvima.

Organizatori navode da je Sarajevo uvijek bio grad koji je znao da prepozna i prihvati sve ljude dobre volje, bez obzira odakle da dolaze i kako se zovu, grad kojeg su razlike uvijek obogaćivale kao što je i Sarajevo obogatilo svakog od posjetilaca samita. Također, rečeno je da ožiljci koji su prije dvadeset godina ostali na Sarajevu opominju nas da pamtimo, uče nas kako da budemo ljudi koji će stvoriti svijet u kojem se nikada neće ponoviti užasi i patnje kroz koje je prolazilo Sarajevo.

Zaključeno je da iako dolaze iz cijelog svijeta, ono što je svima zajedničko je to da su sve zemlje još uvijek mlade demokratije, u procesu tranzicija, da sve zemlje muče slični problem i da iako miljama udaljeni jedni od drugih međusobno se dobro poznaju i odlično razumiju.

“Na svakoj sesiji, na svakom formalnom i neformalnom sastanku, na pauzama između panela, na zabavama, u svakom trenutku ovoga samita, bilo nam je jasno da niko ovdje nije došao slučajno, da niko ovih dana u Sarajevu nije bio greškom. Osjetili smo koliko se razumijemo, prepoznali smo svačiju želju da u budućnosti bude jedan od lidera svijeta u kakvom bismo željeli da živimo, vidjeli smo mlade ljude koji su spremni da ulože sebe da bi se rezultati vratili svima”, izjavio je Đorđe Bojović, koordinator samita.

 

12122409_432152076972493_4665846491682279425_n

Učesnicima sa Kosova koji su zaustavljeni na izlazu iz Srbije i nije im bilo dopušteno da izađu iz Srbije sa dokumentima Kosova, mlade kolege sa samita poručili su im da njihovi problemi nisu samo njihovi, i da će ostati u trajnom kontaktu, te da uvijek mogu da računaju na pomoć i podršku svih učesnika Sarajevo Youth Summita.

“Prijateljima sa Kosova dugujemo posebnu zahvalnost. Napor koji su uložili da bi prošli kroz lavirinte granica i besmislene birokratije opominje nas da se sa još većom odlučnošću izborimo sa ostacima promiješanih nacionalističkih politika kako bismo što prije stvorili ambijent u kojem ćemo zajedno živjeti u miru u svijetu u kojem će tvrde granice izgubiti smisao, a nas više neće povezivati problem nego saradnja, poslovi i prijateljstva”, kazala je Anita Mitić, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava Srbije.

Više o stavovima mladih sa ovogodišnjeg samita možete pročitati na Mladi glasovi samita.

 

Održan od 26 – 27 septembra 2015 u muzičkom paviljonu Staklenac, ovo je bio prvi otvoreni univerzitet izvan Sarajevo, posvećen temi “budućnost”. Okupio je razne stručnjake koje su podjelili svoje znanje sa znatiželjnom publikom kroz izložbe, okrugle stolove, i razgovore.

Oblasti pokrivene uključuju:
– kultura i nacionalizam
– budućnosti EU
– budućnosti društvenih pokreta
– budućnosti urbanih borbi

Ućesnici: Filip Balaunović, Boris Buden, Dražena Crnomat, Darka Cvijetić, Emina Eminagić, Armina Galijaš, Jasmin Husanović, Viktor Ivančić, Danijel Majstorović, Jelena Miloš, Srđan Puhal, Aida Sjedić, Aleksandar Trifunović, Mitja Velikonj, Ana Vilenuc

3. otvoreni

Spisak odabranih polaznika_ca za radionicu ‘ Je li iko vidio gorilu ?’

 Adnan Šećerović, Aida Bektašević, Aida Delić Šarić, Almedina Lozić, Amna Tutun, Azra Imširović, Besim Arnautović, Ena Tanović, Enesa Bajrić, Enisa Mešetović, Hajrudin Solak,Hana Čolić, Jasmina Hodžić, Jovan Bašević, Lejla Karkelja, Medina Rizvanović ,Milan Ilić,Muslić Almina ,Naida Selimović, Neir Ušanović, Nejra Bašić,Nijaz Čehaja,Sabina Hajdarević,Tamara Tešnjak i Tarik Omerović.

Radionica će trajati dva vikenda. Prvi dio radionice je planiran za 24. i 25. 10.2015. ( subota i nedjelja).

 Drugi radni vikend je  31.10 i 1.11.2015. ( subota i nedjelja).

Radionica planirana za 24. i 25.10 počinje u 10:00-17:00 ( pauza za ručak 13:00-14.00)

Nakon prve radionice koja će biti održana u prostorijama Vijeća mladih Općine Stari grad, ulica Mula Mustafe Bašeskije 7, odabrat ćemo 10 učesnika_ca koji će nastaviti našu obuku u prostorijama Inicijative mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR BIH), Mula Mustafe Bašeskije 8/4 31.10. i 1.11.2015. godine.

Odabrani učesnici i učesnice trebaju da potvrde svoje učešće do 19.10.2015.  (ponedjeljak)  na email aldijana@yihr.org

Vidimo se uskoro.

yihr logo

U Sarajevo su stigli naši_e aktivisti_ce da bi prisustvovali ovogodišnjem teatarskom festivalu MESS. Njihovo učešće na ovogodišnjem jubilarnom 55. MESS festivalu počelo je prisustvom na predstavi ‘Brašno u venama’.

To je pozorišni komad o porodici koju je rat rasuo po svijetu, a koja se poslije više od 20 godina susreće u jednom gradu, u jednom stanu, u jednoj noći. Sve se promijenilo: grad, država, stanovništvo, etnička slika, ulice, lica, ali su ostale traume koje ni protok vremena, ni promjena prostora ne mogu izbrisati. One su postale pogled na svijet, način razmišljanja, obrazac ponašanja.

Autor teksta Brašno u venama, Igor Štiks: “Prošlost je kao bumerang, uvijek se vraća. Moramo naučiti uhvatiti taj bumerang prije nego nas ponovo povrijedi, ne da bismo ga odbacili i zaboravili, već da bismo spriječili da nam osakati budućnost.” 

U sklopu ovogodišnjeg MESS festivala, mladi iz Glamoča, Gradačca, Banja Luke, Mostara, Ugljevika, Tešnja, Doboja, Livna, , Nevesinja i Domaljevca su imali priliku da prisustvuju predstavama u Narodnom pozorištu, Sarajevskom ratnom teatru i Kamernom teatru.

U sklopu YIHR BIH aktivnosti koje se realizuju na ovom festivalu organizovana je posjeta Historijskom muzeju. Mladi iz cijele Bosne i Hercegovine su imali priliku da vide stalnu postaku ‘Opasada Sarajeva’ kao i novu postvaku 20 godina rada Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Pored toga organizovana je i posjeta Galeriji 11.07.1995.

12096059_459227494257234_2892240386625712295_n       12074793_459227470923903_2530314827431816960_n12096513_459227477590569_6956235482613351107_n

Inicijativa mladih za ljudska prava YIHR BIH kroz ove aktivnosti radi na širenju svoje aktivističke mreže i stvaranju novih veza sa mladima iz gradova koji do sada nisu imali priliku da budu dio Inicijativinih programa.