“Govor mržnje je onaj govor koji je usmjeren na diskvalifikaciju, diskriminaciju, poticanje javnosti protiv nekoga ili nečega.”- Hanka Vajzović

U vremenu ubrzanog razvoja tehnologije mladim se omogućava da u svakom trenutku budu online i plasiraju informacije velikom broju ljudi, te je tako internet ubrzao način prenošenja govora mržnje u odnosu na druge medije. Govor mržnje je prisutan svuda oko nas, i podjednako je zastupljen u BiH, ali i okruženju. Da bi se utjecalo na problem, potrebno je evidentirati same uzroke.

Internet je postao najsigurnije i najmoćnije sredstvo širenja jezika mržnje, gdje se kroz društvene mreže dijele tekstovi, neprovjerene informacije, pokazuje mržnja prema drugom i drugačijem, bez suosjećanja.

Živimo u vremenu gdje fotografija, snimak, vijest, trač ili netačna informacija obiđe svijet za manje od jedne minute, a sve to može biti osnova i povod za govor mržnje. Smatra se da su pokretači govora mržnje ugavnom mladi ljudi, posebno generacije koje su rođene poslije rata, te da je zbog naglog povećanja elektronskih medija u Bosni i Hercegovini, ali i zemljama okruženja, povećana I zastupljenost govora mržnje u javnosti.

Aktivnost mladih

Neophodno je informisati mlade ljude o utjecaju i posljedicama govora mržnje, a jedan od pozitivnih primjera nude nam mladi iz Centra za omladinski razvoj – PRONI, koji su u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova BiH i Komisijom za koordinaciju pitanja mladih u BiH, organizovali konferenciju ”Borba protiv govora mržnje na internetu”.

Svoje prijedloge za rješenje ovog problema iznijeli su aktivisti ispred svojih organizacija, gdje su zaključili da je kroz edukaciju potrebno utjecati na mrežu ljudi koji su im bliski, pa tek onda na široke mase. Također, potrebno je i kroz zakonski okvir djelovati na problem.

Mehanizmi djelovanja

Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini je, u toku predizborne kampanje za Opće izbore 2014. godine, realiziralo kampanju „Stop! Govor mržnje“. Cilj je bilo reagiranje protiv govora mržnje, diskriminatorske i huškačke retorike u komentarima anonimnih posjetilaca online portala, kao i edukacija posjetilaca web portala da govor mržnje i huškačka retorika nisu sloboda govora, te da podliježu krivičnoj odgovornosti, u skladu sa krivičnim zakonima u BiH.

Iz Njemačke imamo primjer gdje su se Facebook, Google i Twitter dogovorili da izbrišu govor mržnje sa svojih stranica, i to u roku od 24 sata, što predstavlja novi korak u borbi protiv rastućeg rasizma na internetu.

Dakle, potrebno je djelovati kroz sve postojeće mehanizme, i utjecati na jačanje zakonske regulative i samoregulacije medija, a pri tome dodati i samu edukaciju mladih, jer kako kaže Zlatko Horvat, sekretar Ministarstva civilnih poslova BiH: „Mladi u BiH zaslužuju ambijent kakav imaju mladi u razvijenim zemljama EU.”

Medina Rizvanović/yihr.ba