Ljubav je sila prirode


PLANINA BROKEBACK
Ljubav je sila prirode

Piše: Mirza Skenderagić

 

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća pojavio se jedan novi žanr stvaralaštva koji je
ispočetka svoje mjesto našao u književnoj umjetnosti – vestern. Prvi vestern film bio je
„ Velika pljačka voza“  iz 1903., nijemi film režisera  Edwina S. Portera  s  Broncho
Billyjem Andersonom  u glavnoj ulozi. Cijeli taj vijek i dobar dio narednog, vestern je
slikao utjelovljenje čiste, nerazrijeđene muškosti, a snaga prirode tada nije imala
nikakve veze sa ljubavlju, i imala je zadatak da pojača ulogu glavnog kauboja koji se,
osim sa Indijancima, morao sukobiti i sa spektakularnim vestern krajolikom. Dakle,
vestern je bio i ostao mačo žanr u kojem su glavni junaci ličili na one iz akcijskih
filmova simboličnog naslova „Umri muški“, a ženske suknje su u većini slučajeva
predstavljale razlog njihovog pada. Da vesterni često prikazuju sukob primitivnog i
zastarjelog načina života i društvenih promjena, najbolje dokazuje kratka priča Annie
Proulx „Planina Brokeback“ napisana dva vijeka poslije. Naravno, ne na taj način i ne
u tom smislu u kojem je glavnu ulogu trebao da dobije John Wayne. Identično kao i u
vestern historiji, poslije priče nastao je i film.

Vestern priču o nedopuštenoj homoseksualnoj ljubavi ekranizirao je režiser Ang Lee.
Rođen 1954. godine u Tajvanu, Lee se intenzivno počinje zanimati za film tek na
fakultetu, u SAD-u. Upravo će ta rastrganost između Azije i Amerike obilježiti
njegovu filmsku budućnost, kao i prvijenac „U ravnoteži“ (1992), priču o majstoru tai
chija koji iz Kine dolazi živjeti u New York, proživljavajući pravi kulturni
šok. Drugim filmom „ Svadbeni banket „ (1993), o avanturama tajvanskog
homoseksualca koji se ženi za Kineskinju zbog papira, započinje ono što će postati

Leejeva „homoseksualna trilogija“ i što će na kraju nagovijestiti presudan trenutak u
njegovoj filmografiji – film „Planinu Brokeback“ kojim će Lee 2005. godine osvojiti
svog prvog Zlatnog lava u Veneciji. Ako tome dodamo i dva Zlatna Medvjeda u
Berlinu i jednog Oscara postaje jasno zašto je Ang Lee jedan od najvažnijih režisera
današnjice i zašto nije odmah rezervisao povratnu kartu iz Amerike.
S druge strane, Annie Proulx je možda prvi pisac u Americi čije je djelo našlo put do
ekrana u cjelosti. Njen predložak, koji možemo samo pokušati smjestiti u neki rod i
pripisati joj elemente i epa i pripovijetke s elipsama, možda najjasnije dokazuje da je
upravo ovakva književna mješavina najlakša za ekranizaciju. Na početak svoje priče,
Annie Proulx smješta njen sami kraj u kojem se ispijajući kafu u svojoj prikolici,
glavni junak Ennis Del Mar prisjeća sna u kojem mu se ukazao njegov ljubavnik Jack
Twist. Čitajući taj dio mi nećemo shvatiti da je riječ o ljubavi koja se desi jednom u
stotinu godina, nećemo prepoznati ni homoseksualnu strast koja je nekad grijala dva
muška tijela na nekoj promrzloj planini, nećemo znati ni da je onaj koji se spominje u
snovima mrtav. Čitajući taj dio i osluškujući vjetar koji zviždi iza vrata Ennisove
prikolice, čiji precizni opis zapravo potvrđuje filmičnost u Anninim riječima, osjetit
ćemo nostalgiju za nekim prošlim vremenima, za jednim trenutkom u kojem je za naša
dva lika čitav svijet bio njihov i sve se činilo savršenim. Ovim „kadrom“ Anne Proulx
nam zapravo pokušava definisati temu njenog djela, tačno nam objašnjava ko je njen
glavni lik i nagovještava nam da će upravo Ennis Del Mar donijeti glavnu odluku u
priči, i da će on zapravo izabrati put poslije kojeg slijedi ta kafa u prikolici, dvije
muške košulje uvučene jedna u drugu i jedini mogući kraj.
Ovo jeste priča o kaubojima, ali junaci nipošto nisu heroji, nego mali ljudi sputani
svojim svakodnevnim nedaćama. Ipak, i u ovoj vestern priči postoji sukob dobra i zla,
međutim, taj sukob nije tačno raščlanjen i definisan kao u prototipima starih vesterna,
ali se on nagovještava u odnosu ljubavi i netolerantne atmosfere konzervativnog
Zapada 60-ih i 70-ih godina. To je upravo ono o čemu je pisao Jacques Derrida kao
tvorac sistema dekonstrukcije u svojim analizama zapadnih filozofa. Naime, Derida
pokazuje da je književno djelo jedino moguće posmatrati kao rezultat konflikata
unutar jedne kulturne sredine ili mišljenja. Dekonstrucijska djela u svom obliku
prikazuju više mišljenja i značenja u jednom mahu koji su često u uzajamnom

konfliktu i suprotnosti. Pri poređenju dekonstrukcijskog i tradicionalnog djela mogu se
primjetiti i otkriti koja mišljenja i suprotnosti su bili ignorisani u djelu nastalom
tradicionalnom metodom stvaranja. Osnovna osobina dekonstrukcije je da u svojoj
analizi upoređuje binarne suprotnosti (npr. homoseksualnost i heteroseksualnost).

 

Ang Lee se neće zadržati na dekonstruciji. Rezultat njegovog filma će morati biti
potpuna destrukcija nečega što više nikako ne može postojati kao ideal. Mačistički
model američkog kauboja. Leejev prvi kadar počinje usamljenom cestom i
izmiješanim oblacima koji će se u priči pojavljivati u šturom obliku i bez tako jakog
značaja, a koji će u filmu uvijek zauzimati više od pola ekrana i čija će nadmoć biti
suprostavljena onoj jadnoj i nemoćnoj polovini koja već u startu zaostaje i koja teško
da će ikada izgledati bolje. U toj polovini zarobljeni su i Ennis i Jack. Jedan na jednoj,
drugi na drugoj strani, nemoćni pred silom prirode, i bez cilja i plana da joj se
suprostave.

Jedna od osnovnih razlika između originalne priče i filma jeste odabir glavnih
protagonista. Anne Proulx u svojoj priči opisuje likove malog rasta, iskrivljenih zuba,
sa štrkljastim nogama i mišićavim tijelima, dok u filmu te iste likove oživljavaju
možda najzgodniji i najljepši glumci u to vrijeme, Heath Ledger  i  Jake Gyllenhaal .
Takav odabir daje nam jasno do znanja da Lee neće samo igrati na kartu bezuslovne
ljubavi kojoj nije bitan fizički izgled, već i na kartu strasti koja je u ovome slučaju
itetako moguća. U slučaju priče strast je prikazana kao gruba, muška, a na momente i
prljava i odvratna. Kod Leeja, koji je poznat po svojoj slobodi kada su u pitanju seks i
požuda, najjasnije prikazanom u njegovom narednom ostvarenju „Požuda, oprez“
(2007), tu grubu ljubav na neki način kroti i čini je nježnijom i ljepšom. Kod njega ne
postoji neugodni miris sperme, znoja i krvi, ne postoji velika natučena ruka na
ukrućenom muškom spolnom organu. U slučaju filma, mi smo nekako pripremljeni za
tu scenu, postavljenu u mraku šatora u kojem je sada muška gruboća i sudarena strast
prikazana na jedan suptilniji način. Tu se ističe i magični naturalizam snimatelja filma
Rodriga Prieta koji nas na snažan način upoznaje s ljepotom detalja i trenutaka. Priet
nas na to priprema u prethodnim kadrovima Ennisovog kupanja, nabijenim

seksualnošću, koji su zamagljeni, i kao takvi suprostavljeni Jackovom licu, ili možda
još jasnije u sceni pored vatre u kojoj je smješten početak rušenja granica jednog
prijateljskog odnosa, u kojoj Jack Ennisu pomaže da zaliječi ranu na glavi izazvanu
padom sa konja, a koja je u pripovijeci nekako izbjegnuta. Njihov odnos u Leejovom
filmu, koji je nastao od adaptiranog scenarija koji potpisuju James Schamus, te
koscenaristi Larry McMurtry i Diana Ossana, podsjeća na onaj u filmskoj verziji
„Mostovi okruga Madison“ Clinta Eastwooda, koji je također nastao prema
književnom djelu, a s kojim, osim raskošnog zapadnog ambijenta, dijeli i ljubav koja
nastaje iznenada i u apsolutnoj tišini. I Robert Kincaid i Francesce Johnson samo
nekoliko dana mogu provesti zajedno, ali to je dovoljno da shvate da za pravu ljubav
nikada nije kasno, ali i da se njenih posljedica ne može lako riješiti. Njihova planina
Brokeback su slavni mostovi okruga Madison, koje je Kincaid došao fotografisati za
svoju priču u National Geographicu.
I u jednom i u drugom slučaju, naizgled monotoni ambijent beskrajnih polja zrači
živošću i toplinom, ali u isto vrijeme tišina koju oni posjeduju djeluje prijeteća i
upozoravajuća. U oba filma čovjek je odvojen od civilizacije, odvojen od ratova i
muzike tih vremena, a oko njega i šatora je kamenje i zelenilo, a jedina veza s
ostatkom svijeta su zvijezde i oblaci. Upravo dugi kadrovi takve prirode i prijetećih
oblaka koji svako malo obećavaju nevrijeme, ublažavaju taj dugi period koji je u priči
grubo isjeckan.

 

S druge strane, likovi koju su u sukobu sa prirodom oživljeni su kao osjetljivi ljudi,
vrele krvi i željni fizičkog dodira. Teren koji je Ang Lee imao pripremljen u
originalnoj priči jesu ti muški grubijani, koji su silom prirode postali homoseksualci i
koji jednostavno traže da postanu bića od krvi i mesa koja osjećaju i koja imaju svoje
razloge. Lee se jednostavno duže zadržao na njihovim izrazima lica, na detaljima, na
tišini. Također, ne smijemo zaboraviti na dio umjetnosti koji ne postoji u književnosti,
a koji u filmu vrlo snažno može da oživi jedno vrijeme, jedan nepovratni trenutak
sreće. Naravno, riječ je o nostalgičnim zvucima gitare argentinskoga kompozitora
Gustava Santaolalle, koji ni u jednom trenutku ne odvraćaju pažnju od slike, već
pokušavaju da uvežu dva naizgled nespojiva svijeta. Prirodu i čovjeka. Ljubav i

čovjeka. Muzika u ovome filmu predstavlja emocionalno nabijenu kombinaciju
minimalističkih zvukova, i mi nju ne osjećamo kao napadnu i suviše glasnu. Ona je
tiha, spora, usamljena, ali u njoj kao i u filmu postoji neka nostalgija, nešto što u nama
budi osjećanje tuge i žala.

Od priče od nekih tridesetak stranica na kojih je smještena čitava historija jedne
dvadesetogodišnje veze, nastao je film od dva sata i četrnaest minuta, koji je uspješno
prilagodio taj odnos koji se razvija veoma sporo, i koji je na najbolji mogući način
prihvatio duga razdoblja odvojenosti ljubavnika.

Da je  ljubav sila prirode, a da je čovjek taj koji se besmisleno bori protiv toga te da se
potrebno samo prepustiti i biti ono što jesmo, poručuju nam i ova priča i ovaj film.

 

U sklopu internacionalnog festivala MESS, Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR BiH) organizuje radionicu „Kitchen Table“ u periodu od 29. septembra do 2. oktobra 2019. godine sa tematskim fokusom na teatar i stvaranje kritičnog razmišljana kroz umjetnost. Pozivamo sve mlade da se prijave i razviju svoje sklonosti prema teatru, umjetnosti i kulturi, ali i povjerenju, razumijevanju i odgovornosti.

Radionice tokom MESS-a će trajati ukupno četiri dna; tri prva dana učesnici će imati priliku da prisustvuju predstavama, da sudjeluju u radionicama, te da tokom javnih pres konferencija razgovaraju sa režiserima i glumcima iz predstava koje su gledali, a četvrti dan učesnici održavaju javni okrugli stol gdje će dati svoje osvrte na pogledane predstave.

Nakon radionice na MESS-u, tj. 3. oktobra, Inicijativa organizuje niz aktivnosti u Sarajevu sa posebnim fokusom na funkciju kulture u poslijeratnom društvu, odnosno kako umjetnost i kultura mogu doprinijeti društvenom razvoju, koheziji i transformaciji, te suočavanju s prošlošću i pomirenju u Bosni i Hercegovini.

Organizatori pokrivaju troškove puta, smještaja i hrane.

Ovogodišnji program na MESS-u se realizira u sklopu projekta “Društvena transformacija i pomirenje – StaRBiH”. Projekat StarBiH je podržan od USAID Bosnia and Herzegovina kojeg implementira Karuna Center for Peacebuilding u saradnji sa Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH, PRONI Center for Youth Development, CIM – Centar za izgradnju mira, i Mali Koraci – Small Steps.

Uslovi i način prijave učesnika/ca sa područja Bosne i Hercegovine:

  1. Svi zainteresovani mogu popuniti prijavni obrazac na ovom LINKU.
  2. Očekuje se da učesnici prisustvuju svim aktivnostima, tj. da su u Sarajevu od 29. septembra do 3. oktobra.
  3. Dobrodošli su svi mladi ljudi koji će u vrijeme održavanja programa imati između 15 i 30 godina.
  4. Ohrabruje se učešće oba spola, kao i ravnomjerna i ravnopravna zastupljenost učesnika i učesnica iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine, što će i biti jedan od kriterija izbora učesnika/ca.
  5. Posebno se ohrabruje učešće mladih ljudi iz sljedećih gradova: Doboj, Bijeljina, Velika Kladuša, Banja Luka, Sarajevo, Olovo, Jajce, Mostar i Sokolac. Napominjemo da će mladi iz ovih gradova imati prednost tokom selekcije učesnika/ca.
  6. Prijave se najkasnije mogu popuniti do 21. septembra 2019. godine. Samo učesnici koji su odabrani za učešće će biti kontaktirani putem e-maila.

 

Za sve dodatne informacije nas možete kontaktirati putem e-maila na ajla.borozan@yihr.org.

Inicijativa mladih za ljudska prava u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert u periodu 19. do 20. rujna 2019. organizira konferenciju Neispričane priče: mladi o suočavanju s prošlošću.

Tijekom trajanja programa konferencije sudionice i sudionici će imati priliku steći nove uvide u načine na koje se stvara povijest, percepcije koje mlade generacije imaju o recentnoj prošlosti, sudjelovati u radionicama tematski vezanim uz procese suočavanja s prošlošću te se za vrijeme šetnje gradom upoznati s poviješću i arhitekturom Vukovara.

Dobna granica za sudjelovanje je 25 godina.

Prijaviti se možete prijaviti na mail muhamed.tucakovic@yihr.org . U mail-u navedite ime i prezime, godinu rođenja, mjesto boravšta te motivaciju za sudjelovanje na konferenciji (maksimalno 150 riječi). U subject maila navesti: konferencija u Vukovaru i svoje ime i prezime. Prijave su otvorene zaključno s ponedjeljkom 9. septembra.

Organizatori pokrivaju troškove puta, smještaja i hrane za vrijeme trajanje konferencije.

Koračali smo kroz Istočnu Bosnu

koračali smo nasuprot društvenoj alijenaciji
nasuprot otuđenosti od pogleda
krvlju prožetih
koračali smo u inat apatiji prema bremenu nasleđenih trauma
i neprospavanih noći godina nakon mehanizmima probijenih odbrana
koračali smo Višegradom zajedno sa turistima
koji živih lomača nisu svesni
ni starosne dobi prerano prekinutog detinjstva
u betonska četiri zida života tesno nataloženih
ni nikad upamćenih imena
neproživljenih prvih trenutaka
koračali smo mostom Mehmed-paše Sokolovića
i negde na sredini nismo rekli ništa
nepremostiva je ostala
od nas samih veća
neuspela priča
o mostu koji narode spaja
jer čini mi se
ovaj nije uspeo ni dva da spoji
jednog istog rata
kraja
koračali smo za nikad osušene latice
za one koje su u nekim hotelskim sobama
iznova venule
koračali smo Tjentištem
zamišljeno umišljali odjek čizama
po šumama i gorama
užareni ritam marševa
i negde se u nama mogao čuti huk
drhtaj divljenja zahvalnosti

od Sutjeske veće jedno ‘hvala’
u zidinama spomenika
za borbu što porazu je odolela
koračali smo i tamo gde niko nije dobrovoljno išao
osim onih devetnaestog decembra
davno zaboravljene 1992. godine
na vrhu smo brda obraslog divljim cvećem
u mimohodu ramenom
pedeset šest okrznuli vrisaka
pod sinjim nas je nebom njihov zbir
uzduž i popreko rasporio
izmasakrirane slavske večeri
čaše uvis podignute
zemlja je popila
uhvatila nas je tada zgrčena nepomičnost
a budno smo uprli oči
u ono što preostalo je
da svedoči
da progoni nas noću
da raskomadane sanjamo cele komade

I bolelo je ponekad u tim koracima kroz Istočnu Bosnu što koračali smo
nikad stižući do uraslih korovom
zapuštenih grobova
što rasuti su ostali dani
izrešetani od kostiju odvojeni
silom negde zakopani
nikad sahranjeni
osuđeni da tako svakodnevno
umiru duže


koračali smo dok je Goražde vrištalo za nama
moleći nas da u sporom vozu
ne pokleknemo pred zaboravom dok kroz prizor
prisvajamo obrise svakodnevnice
vrištalo je za nama
moleći nas
ako ne možemo kao neki pas
kosti onih kojih više nije
naglas da iskopamo
da nikad u tišini živih
mirno ne ćutimo

Klara Horvat

Poema “Koračali smo kroz Istočnu Bosnu”  nastala je kao osvrt na ovogodišnju Školu Drugačijih sjećanja Istočna Bosna- Gornje Podrinje od strane Klare Horvat, mlade pjesnikinje i aktivistkinje iz Beograda.

 

 

Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR BiH) organizuje šestu po redu Školu drugačijih sjećanja, edukativni program baziran na studijskim posjetama na području Hercegovine, čiji je cilj razmjena iskustava lokalne zajednice, aktivista/kinja za ljudska prava, predstavnika/ca vjerskih skupina, historičara/ki, žrtava i svjedoka_inja o procesu pomirenja i suočavanja sa prošlošću.

Škola drugačijih sjećanja obuhvata posjete mjestima stradanja i ratnih zločina iz Drugog svjetskog rata i posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995. godine, povezujući iskustva zajednica širom Hercegovine. Škola je  regionalnog karaktera, te će se učesnicima i učesnicama iz BiH pridružiti i manja grupa iz susjednih zemalja – Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Škola se realizuje u periodu od 25. do 30.08.2019. godine, tako što okuplja učesnike i učesnice 25.08. u Sarajevu odakle se kreće prema Stocu gdje je baza Škole. Škola se potom nekoliko dana provodi u Stocu odakle se ide u obilaske lokaliteta širom Hercegovine, sve do povratka u Sarajevo, gdje se 30.08. završavaju aktivnosti Škole. Tokom trajanja programa je učesnicima i učesnicama osigurana hrana, smještaj i prevoz.

Uslovi i način prijave učesnika i učesnica sa područja Bosne i Hercegovine:

  1. Svi zainteresovani mogu popuniti prijavni obrazac na ovom LINKU.
  2. Dobrodošli su svi učesnici i učesnice koji/e će u vrijeme održavanja Škole biti punoljetni/e (imati 18 i više godina).
  3. Ohrabruje se učešće oba spola, kao i ravnomjerna i ravnopravna zastupljenost učesnika_ca iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine, što će biti jedan od kriterija izbora učesnika_ca.
  4. Posebno se ohrabruje učešće učesnika_ca koji/e ranije nisu imali/e priliku učestvovati u programima koji se bave suočavanjem s prošlošću i tematikom ratnih zločina.
  5. Prijave se najkasnije mogu popuniti do 18.08.2019. godine.Samo učesnici koji su odabrani za učešće će biti kontaktirani putem e-mail-a.

Detaljnije o Školi:

Inicijativa je ovaj program pokrenula s ciljem povećanja stepena upoznavanja mladih o događajima iz posljednja dva rata na ovim područjima, te aktivnosti obuhvataju obilaske lokacija masovnih grobnica, koncentracionih logora, vjerskih objekata, mezarja i grobalja, spomenika i memorijala. U sklopu ovog programa imat ćete priliku posjetiti širu okolinu Stoca, Mostar, Grabovicu, Bradinu, Prebilovce, Čavkaricu i druga mjesta, te saznati više o neispričanim pričama iz ovoga kraja.

Iskusite jedan drugačiji pristup izučavanju procesa suočavanja sa prošlošću kroz pogled i priču onih koji su zločine preživjeli ili onih koji sjećanje na zločin nose preko priča prenošenih sa generacije na generaciju. Propitujte ovakav pristup, istražujte i saznajte više o događajima iz bliže i dalje historije koji danas oblikuju odnose u našem društvu.

Za sve dodatne informacije nas možete kontaktirati putem telefona na broj 033 860 667 ili putem e-maila na ali.mahmutcehajic@yihr.org i muhamed.tucakovic@yihr.org

Škola se realizuje uz podršku CCFD – Terre Solidaire.

Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine (YIHR BiH) povezuje mlade ljude iz svih
dijelova Bosne i Hercegovine. Zajednički se radi na upoznavanju sa činjenicama o ratnim zločinima u
zemlji i regionu, pomažući mladim ljudima u suočavanju s prošlošću. Pored toga YIHR BiH razvija
programske aktivnosti za mlade, u oblastima: ljudska prava, jačanje, samoodrživost i povezivanje
partnerskih organizacija, kako bi se unaprijedila saradnja među mladim ljudima iz različitih etničkih
grupa u podijeljenim zajednicama i gradovima Bosne i Hercegovine, te stvaranje jače veze među mladima
regiona obnavljanjem povjerenja i pričanjem istine kao modela tranzicijske pravde.

YIHR BiH raspisuje konkurs za sljedeće radno mjesto:
Programski_a koordinator_ica
Opis pozicije
• Pisanje projektnih aplikacija.
• Implementacija projekata.
• Aktivno učešće u razvijanju programa.
• Organizacija i koordinacija projektnih aktivnosti i sastanaka.
• Održavanje kontakata sa aktivistima i orgaizacijama civilnog društva.
• Pisanje narativnih izvještaja.
• Koordinaciaj i komunikacija sa donatorima shodno projektnim potrebama.

Minimalni uslovi koje kandidat_kinja treba da ispunjava su:
• Završen fakultet društvenog smjera.
• Iskustvo na upravljanju projektima uključujući i rad sa budžetima (minimalno 1 godina).
• Organizacijske sposobnosti i sposobnosti komunikacije i rada sa različitim ciljnim skupinama.
• Izražene sposobnosti rada u timu uz minimalnu superviziju nadređenih.
• Odlično poznavanje rada na računaru.
• Odlično poznavanje engleskog jezika.

Način prijave:
Rok za prijem prijava je 5. august 2019. i svaka prijava treba sadržavati:
•motivacijsko pismo
• CV
• dva kontakta (ime i prezime, organizacija, kontakt informacije) za osobe koje vas mogu
preporučiti

Prijave treba slati putem emaila na adresu prijave@yihr.org sa naslovom: «PRIJAVA NA
OGLAS».

Angažman: puno radno vrijeme, 40 sati sedmično (sa probnim radom)
Početak rada: august. 2019. godine
Lokacija: Sarajevo

The Youth Initiative for Human Rights in Bosnia and Herzegovina (YIHR BiH) within the STaR
BiH project which is is supported by USAID BiH and implemented by Karuna Center for
Peacebuilding in cooperation with PRONI Center for youth development, Mali koraci – Small
Steps and in partnership with the Sarajevo Film Festival (SFF) is organizing the official
Sarajevo Film Festival Docu Corner from 16th to the 23th of August 2019.
What is Docu Corner?
Docu Corner is a platform for young people from Bosnia and Herzegovina, the region (Croatia,
Serbia, Montenegro and Kosovo) and Europe. It is an active part of the Competitive
Documentary program during the SFF, where participants after attending premier movie
screenings have the opportunity to discuss with movie makers about relevant issues related to
their movies, which are mostly human rights related.
What else is part of the YIHR BiH program during the SFF?
YIHR BiH as part of the program organizes additional activities such as visits to museums,
galleries and other places related to culture, remembrance or dealing with the past. Since SFF
also has a Dealing with the Past program invite a number of participants of the Docu Corner to
attend part of the Dealing with the Past program which includes movie screenings, discussions
and lectures.
Who can apply and how?
If you are from Bosnia and Herzegovina, 18 to 28 years old and speak English – you are
eligible to apply. In order to apply, please fill in this application form and send it to
prijave@yihr.org together with a photo of you attached to the e-mail (not inside the application
form!). Please do download the application form from this LINK, not edit it online. Please mark the “subject” of
your e-mail as “Application for Docu Corner 2019”.

IMPORTANT: Please have in mind that the photo is needed for the official SFF accreditation
which is necessary to have in order to attend the screenings and Docu Corner and DwP
program. The photo should show your face, has to be in .jpg format and the title of the photo
should be your name and surname.

Other important information:

We will accept applications until the beginning of August. All applicants will be informed about
the selection results no later than 5th August when we will send all the logistical details and
final agenda of the program. YIHR BiH will provide accommodation, food, museum/gallery
tickets, cover travel expenses and provide official SFF accreditation for all selected participants.

For additional information please contact us at amra.hasanovic@yihr.org.

Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR) organizuje po treći put regionalnu Školu drugačijih sjećanja u Istočnoj Bosni – Gornjem Podrinju od 24. do 28. jula 2019. godine.

Šta je Škola drugačijih sjećanja?

Škola drugačijih sjećanja je ljetni edukativni program baziran na studijskim posjetama čiji je cilj razmjena iskustava lokalne zajednice, aktivista/kinja za ljudska prava, predstavnika/ca vjerskih zajednica, historičara/ki, žrtava i svjedoka/inja o procesu pomirenja i suočavanja sa prošlošću. Škola obuhvata posjete mjestima stradanja i ratnih zločina iz Drugog svjetskog rata i posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995. godine, povezujući iskustva zajednica sa šireg područja jedne regije.
Iniciran od strane svojih aktivista i aktivistkinja, YIHR BiH je ovaj program pokrenuo 2014. godine s ciljem povećanja stepena upoznavanja mladih o događajima iz posljednja dva rata na području Hercegovine. Aktivnosti Škole obuhvataju obilaske mjesta stradanja, lokacija masovnih grobnica, koncentracionih logora, vjerskih objekata, mezarja i grobalja, spomenika i memorijala. Od 2016. godine je Škola regionalnog karaktera, te se učesnicima i učesnicama iz BiH pridružuje i manja grupa iz susjednih zemalja – Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

 

O ovogodišnjem programu:

Nakon pozitivnih iskustava organizacije i implementacije Škole drugačijih sjećanja u Hercegovini od 2014. godine, YIHR BiH zadnje dvije godine organizuje još jednu Školu sa istom tematikom za područje Istočne Bosne vezano za Gornje Podrinje i lokalitete na širem području Foče, Goražda i Višegrada.
Treća Škola drugačijih sjećanja u Istočnoj Bosni – Gornjem Podrinju se realizuje u periodu od 24. do 28. jula 2018. godine, tako što okuplja učesnike i učesnice 24. jula u Sarajevu odakle kreće prema Tjentištu gdje je baza Škole. Tjentište je stalna baza škole odakle se ide u obilaske lokaliteta uzduž Gornjeg Podrinja, sve do povratka u Sarajevo 28. jula kada se završavaju aktivnosti Škole.
U sklopu ovog programa učesnici i učesnice će imat priliku posjetiti širu okolinu Foče, Goražda i Višegrada, poput Tjentišta, Miljevine, Jošanice, Rorova, različitih muzeja i drugih mjesta, te saznati više o neispričanim pričama iz ovoga kraja. Osim posjeta, biće organizovane i posebne projekcije filmova i tematske diskusije.

 

Kako se prijaviti?

Uslovi za prijavu učesnika i učesnica sa područja Bosne i Hercegovine:

  • Dobrodošli su svi učesnici i učesnice rođeni/e od 1992. do 2001. godine , a koji/e će na dan početka škole biti punoljetan/na
  • Ohrabruje se učešće oba pola, kao i ravnomjerna i ravnopravna zastupljenost učesnika/ca iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine, što će biti jedan od kriterija izbora učesnika/ca.
  • Posebno se ohrabruje učešće učesnika/ca koji/e ranije nisu imali/e priliku učestvovati u programima koji se bave suočavanjem s prošlošću i tematikom ratnih zločina.
  •  Prijave se najkasnije zaključno sa 15. julom 2019. godine popunjavaju obrascem na ovom linku: OBRAZAC ZA PRIJAVU
  •  Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti uzete u razmatranje.
  •  Nakon pohađanja Škole, od učesnika/ca se traži kratki osvrt kroz tekst, slike ili video koji će biti objavljeni na zvaničnim platformama YIHR-a BiH.

Zbog očekivano velikog broja prijava kontaktirani će biti samo kandidati/kandidatkinje koje su primljeni na program i to najkasnije do 20. jula 2019. godine. Za selekciju učesnika i učesnica iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore odgovorne su kancelarije Inicijative u tim zemljama.

Više informacija:

Tokom trajanja programa je učesnicima i učesnicama osigurana hrana, osvježenje, smještaj i prijevoz.
Za sve dodatne informacije nas možete kontaktirati putem telefona na broj 063 269 284 ili putem e-maila na muhamed.tucakovic@yihr.org
Iskusite jedan drugačiji pristup izučavanju procesa suočavanja sa prošlošću kroz pogled i priču onih koji su zločine preživjeli ili onih koji sjećanje na zločin nose preko priča prenošenih sa generacije na generaciju. Propitujte ovakav pristup, istražujte i saznajte više o događajima iz bliže i dalje prošlosti koji danas oblikuju odnose u našem društvu.

Pod pokroviteljstvom Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID), Nacionalni
Demokratski Institut (NDI) u saradnji sa Inicijativom mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR
BiH) i Fondacijom INFOHOUSE, realizuje projekat “Mobilizing Youth for Reconciliation – Be the
Inspiration” (Animiranje mladih za pomirenje – Budi inspiracija). Projekat je posvećen kreiranju većeg nivoa
razumijevanja među mladima o različitim narativima konflikta u Bosni i Hercegovini, regionu i izgradnji
saradnje između mladih koji dolaze iz različitih etničkih sredina.
U okviru projekta, YIHR BiH će realizovati Debatnu akademiju za univerzitetske studente.
Debatna akademija će se održati od 2.-9. augusta 2019. godine u Tesliću.
Na Debatnoj akademiji, učesnici će učiti o debati i različitim modelima debate dok će istovremeno biti
obučavani o mogućnosti organizovanja i suđenja debatnih takmičenja unutar svojih fakulteta, kao i o načinima
formiranja i vođenja debatnog kluba na fakultetima.

Organizator se obavezuje da će snositi troškove materijala, smještaja, obroka i prijevoza svih učesnika.
Ukoliko želite učestvovati u naznačenom projektu, molim Vas da svoju prijavu dostavite putem ovog link-a
najkasnije do ponedjeljka, 1. jula. 2019. godine do 16h. Naglašavamo da je broj mjesta na akademiji ograničen.
Ukoliko imate dodatnih pitanja, ili su vam potrebne informacije o projektu, molimo vas da se obratite
koordinatoru ispred YIHR BiH Fuadu Avdagiću,  putem e-mail adrese: fuad@yihr.org ili da nas pozovete putem
kontakt broja: +387 33 860 667.

Za 1.juni u Bileći je najavljeno podizanje spomenika Draži Mihailoviću, oficiru Jugoslovenske kraljevske
vojske u otadžbini, vođi Ravnogorskog četničkog pokreta u II svjetskom ratu i osuđenom ratnom
zločincu.
Bileća je grad u istočnoj Hercegovini koji, prema rezultatima popisa iz 2013. godine, ima oko 10600
stanovnika. Grad koji, kao i čitava regija, pati od loše ekonomske situacije, masovnog odliva
stanovništva, naročito mladih ljudi što ima za posljedicu starenje populacije. Nezaposleno je preko 50%
radno sposobnog stanovništva, penzioneri čine oko četvrtinu populacije, a najveći broj zaposlenih jeste u
općinskog administraciji (njih oko 150).
U takvoj ekonomskoj situaciji poteže se za starim vidom skretanja pažnje sa evidentnih svakodnevnih
problema lokalne zajednice pa se poteže za nacionalizmom te se ove subote planira podizanje
spomenika Draži Mihailoviću.
Dragoljub Draža Mihailović je bio oficir Jugoslovenske Kraljevske vojske koji se, nakon okupacije
Jugoslavije od strane nacističkih snaga u aprilskom ratu 1941. godine odlučio gerilskom borbom nastaviti
pružati otpor okupatoru. No, u toj ideji je poprilično brzo došao u situaciju da se okrene protiv
sopstvenog naroda pa je sarađivao sa tim istim okupatorom i drugim kolaboracionističkim snagama u
borbi protiv partizanskih jedinica u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Njegovim jedinicama nije bila strana ni
saradnja sa Italijanima, naročito u dijelovima Hercegovine i Crne Gore.
Nakon završetka rata i oslobođenja zemlje, Draža Mihailović je, nakon određenog vremena skrivanja,
uhvaćen u okolini Višegrada te je nakon suđenja u Beogradu proglašen krivim po 8 tačaka optužnice
između ostalih i za masovna ubistva muslimanskih civila tokom rata. Osuđen je na smrt i pogubljen 17.
jula 1946. godine.
Pored antipartizanskog djelovanja i aktivne kolaboracije sa okupatorima u toj sferi, jedinice Draže
Mihailovića su provodile i politiku etničkog čišćenja pa su tokom trajanja rata, prema procjenama, ubile
preko 100 hiljada Bošnjaka širom Bosne i Hercegovine te područja Sandžaka. Naročito krvavi su bili
pohodi četničkih snaga u istočnoj Bosni gdje je u gradovima poput Foče, Goražda i Višegrada dolazilo do
masovnih ubistava i pokolja u više navrata.
U regiji istočne Hercegovine nakon ustaških zločina nad srpskim civilima, četničke snage su protjerale i
ubile više stotina muslimanskih civila. Naročito težak zločin se desio u okolici Bileće kada je 468 civila
bačeno u jamu Čavkarica od kojih je samo jedna osoba, tada 20-godišnja Hadžera Ćatović-Bijedić
preživjela koja je 1992. godine, skupa sa ostalim Bošnjacima Bileće opet protjerana, a umrla je u 93-oj
godini kao izbjeglica u Danskoj.
Istočna Hercegovina je tokom Drugog svjetskog rata bila poprište i velikih borbi ustanika protiv
okupatora, a neke od velikih neprijateljskih ofanziva su se odvijale u toj regiji.
Ustanički karakter regiji dao je i veliki broj ljudi koji su kao članovi Narodnooslobodilačkog pokreta dali
svoj doprinos u oslobođenju zemlje od okupatora.
Spomenik borcima protiv okupatora zamijenio je spomen Ravnogorskom četničkom pokretu a svoje
finale historijski revizionizam doživjet će u subotu kada će se otkriti spomenik vođi kolaboracionista i
ratnom zločincu Dragoljubu Draži Mihailoviću.

Inicijativa mladih za ljudska prava BiH je organizacija koja na prvo mjesto stavlja mlade ljude i njihove
potrebe i želje. Želje i snovi mladih Bilećanki i Bilećana se ne razlikuju od želja i snova drugih mladih ljudi
u Bosni i Hercegovini. Mladi ljudi žele priliku za dostojan život u svojim gradovima i svojoj zemlji.
Mladi ljudi Bileće zbog nedostatka napretka i prilika napuštaju svoj grad i svoju regiju, a nadležnima to
izgleda ne predstavlja problem pa se umjesto popravljanjem stanja i stvaranjem uslova za razvoj i
ostanak mladih bave dizanjem spomenika. Tako će, umjesto nekih pozitivnih vijesti, Bileća koja inače
slabo dolazi na naslovne strane medije, doći u centar pažnje ovim činom.
Nažalost to se desi kada je od pozitivnih priča nekome ipak draži Draža.

Fuad Avdagić
Inicijativa mladih za ljudska prava