Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BiH), uz podršku Foruma Civilna mirovna služba (forumZFD), Katoličkog komiteta protiv gladi i za razvoj (CCFD-Terre Solidaire) i Evropske komisije, organizuje četvrtu regionalnu Školu drugačijih sjećanja u Hercegovini od 20. do 26. augusta 2017. godine.

Šta je Škola drugačijih sjećanja?

Škola drugačijih sjećanja je ljetni edukativni program baziran na studijskim posjetama čiji je cilj razmjena iskustava lokalne zajednice, aktivista_kinja za ljudska prava, predstavnika_ca vjerskih zajednica, historičara_ki, žrtava i svjedoka_inja o procesu pomirenja i suočavanja sa prošlošću. Škola obuhvata posjete mjestima stradanja i ratnih zločina iz Drugog svjetskog rata i posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995. godine, povezujući iskustva zajednica sa šireg područja jedne regije.

Iniciran od strane svojih aktivista i aktivistkinja, YIHR BiH je ovaj program pokrenuo 2014. godine s ciljem povećanja stepena upoznavanja mladih o događajima iz posljednja dva rata na području Hercegovine, a od 2017. godine se osim programa u Hercegovini organizuje i program u istočnoj Bosni – gornjem Podrinju. Aktivnosti Škole obuhvataju obilaske mjesta stradanja, lokacija masovnih grobnica, koncentracionih logora, vjerskih objekata, mezarja i grobalja, spomenika i memorijala. Od 2016. godine je Škola regionalnog karaktera, te se učesnicima i učesnicama iz BiH pridružuje i manja grupa iz susjednih zemalja – Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

O ovogodišnjem programu u Hercegovini:

Škola drugačijih sjećanja u Hercegovini se realizuje u periodu od 20. do 26. augusta 2017. godine, tako što okuplja učesnike i učesnice 20. augusta u Sarajevu odakle sutradan ujutru kreće prema Stocu gdje je baza Škole. Škola potom nekoliko dana provodi u Stocu odakle se ide u obilaske lokaliteta širom Hercegovine, sve do povratka u Sarajevo 25. augusta, gdje se sutradan završavaju aktivnosti Škole.

U sklopu ovog programa učesnici i učesnice će imat priliku posjetiti širu okolinu Stoca, Čavkaricu, Prebilovce, Široki Brijeg, Mostar, Žitomsiliće, Grabovicu i Bradinu, te saznati više o neispričanim pričama iz ovoga kraja. Osim posjeta, biće organizovane i posebne projekcije filmova i tematske diskusije.

Kako se prijaviti?

Uslovi za prijavu učesnika i učesnica sa područja Bosne i Hercegovine:

  • Dobrodošli su svi učesnici i učesnice rođeni/e od 1990. do 1999. godine, a koji/e će na dan početka Škole biti punoljetni/e (imati 18 i više godina).
  • Ohrabruje se učešće oba pola, kao i ravnomjerna i ravnopravna zastupljenost učesnika_ca iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine, što će biti jedan od kriterija izbora učesnika_ca.
  • Posebno se ohrabruje učešće učesnika_ca koji/e ranije nisu imali/e priliku učestvovati u programima koji se bave suočavanjem s prošlošću i tematikom ratnih zločina.
  • Prijave se najkasnije zaključno sa 10. augustom 2017. godine šalju na mail nedim@yihr.org, a prijava treba da sadrži: ime i prezime, datum rođenja, spol, mjesto iz kojeg dolazite, fakultet/školu, e-mail, broj telefona i motivaciono pismo (do 800 riječi).
  • Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti uzete u razmatranje.

Najkasnije 15. augusta će svi/e prijavljeni/e biti obaviješteni/e o ishodu prijave. Za selekciju učesnika i učesnica iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore odgovorne su kancelarije Inicijative u tim zemljama.

Više informacija:

Tokom trajanja programa je učesnicima i učesnicama osigurana hrana, osvježenje, smještaj i prevoz. Preliminarni program Škole zajedno sa fotografijama iz prošlogodišnje generacije će biti objavljene prije zatvaranja poziva za prijavu učesnika_ca.

Za sve dodatne informacije nas možete kontaktirati putem telefona na broj 033 219 047 ili putem e-maila na nedim@yihr.org i rasim@yihr.org. Koordinatori Škole drugačijih sjećanja u Hercegovini su Nedim Jahić i Rasim Ibrahimagić koji su učestvovali u izradi, pripremi i realizaciji ovog programa 2014., 2015. i 2016. godine.

Iskusite jedan drugačiji pristup izučavanju procesa suočavanja sa prošlošću kroz pogled i priču onih koji su zločine preživjeli ili onih koji sjećanje na zločin nose preko priča prenošenih sa generacije na generaciju. Propitujte ovakav pristup, istražujte i saznajte više o događajima iz bliže i dalje prošlosti koji danas oblikuju odnose u našem društvu.