Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine (YIHR BiH) objavila je novi istraživački izvještaj pod nazivom „Između narativa i stvarnosti“, koji donosi sveobuhvatan uvid u položaj povratničkih zajednica u savremenoj Bosni i Hercegovini.

Izvještaj istražuje jaz između načina na koji se o povratnicima govori u javnom prostoru i stvarnih iskustava ljudi koji žive u tim zajednicama. Kroz kombinaciju analize medijskog izvještavanja i terenskog istraživanja u deset lokalnih zajednica, publikacija otkriva složenu svakodnevicu povratnika, posebno mladih.

Šta izvještaj pokazuje?

Analiza medijskog sadržaja za period od 2020. do 2025. godine pokazuje da su narativi o povratnicima u Bosni i Hercegovini duboko podijeljeni po etničkim linijama. Iako različiti mediji izvještavaju o „svojim“ povratničkim zajednicama, dominantni obrasci su slični – povratnici se najčešće prikazuju kao žrtve, sigurnosni problem ili politički instrument, dok su priče o saradnji, otpornosti i svakodnevnom životu gotovo nevidljive.

Istovremeno, terensko istraživanje provedeno u zajednicama (Kozarac, Janja, Zvornik, Foča, Višegrad, Srebrenica, Novi Grad, Stolac, Ljubuški i Drvar) otkriva drugačiju sliku.

Povratnici se suočavaju sa nizom sistemskih prepreka – od administrativne diskriminacije i otežanog pristupa javnim institucijama, do ograničenih mogućnosti zapošljavanja i političke marginalizacije. Posebno se ističe problem obrazovanja, gdje mladi često odrastaju između dva paralelna narativa – onog koji uče u školi i onog koji žive u vlastitim porodicama.

Između sistema i svakodnevnog života

Jedan od ključnih nalaza izvještaja jeste da problemi s kojima se povratnici suočavaju rijetko dolaze iz same zajednice. Naprotiv, međuljudski odnosi na lokalnom nivou često su funkcionalni, dok prepreke dolaze kroz institucije, političke strukture i širi društveni kontekst.

Izvještaj također ukazuje na duboku strukturalnu nejednakost u implementaciji prava zagarantovanih Aneksom 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i na fragmentiran institucionalni okvir koji otežava održivi povratak.

Zašto je ovaj izvještaj važan?

Tri decenije nakon rata, pitanje povratka i dalje je jedno od ključnih društvenih pitanja u Bosni i Hercegovini. Iako se povratak često predstavlja kao završen proces, stvarnost na terenu pokazuje da on i dalje traje – i da je opterećen brojnim izazovima.

Ovaj izvještaj ima za cilj da doprinese boljem razumijevanju tih izazova, ali i da otvori prostor za drugačije narative – one koji povratnike ne posmatraju isključivo kao problem, već kao aktivne aktere društva.

Izvještaj na BHS je dostupan ovdje. 

Izvještaj na engleskom jeziku je dostupan ovdje.

Projekat je podržan od strane ambasade Republike Austrije u Bosni i Hercegovini.