Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine (YIHR BiH) objavila je novi istraživački izvještaj pod nazivom „Između narativa i stvarnosti“, koji donosi sveobuhvatan uvid u položaj povratničkih zajednica u savremenoj Bosni i Hercegovini.

Izvještaj istražuje jaz između načina na koji se o povratnicima govori u javnom prostoru i stvarnih iskustava ljudi koji žive u tim zajednicama. Kroz kombinaciju analize medijskog izvještavanja i terenskog istraživanja u deset lokalnih zajednica, publikacija otkriva složenu svakodnevicu povratnika, posebno mladih.

Šta izvještaj pokazuje?

Analiza medijskog sadržaja za period od 2020. do 2025. godine pokazuje da su narativi o povratnicima u Bosni i Hercegovini duboko podijeljeni po etničkim linijama. Iako različiti mediji izvještavaju o „svojim“ povratničkim zajednicama, dominantni obrasci su slični – povratnici se najčešće prikazuju kao žrtve, sigurnosni problem ili politički instrument, dok su priče o saradnji, otpornosti i svakodnevnom životu gotovo nevidljive.

Istovremeno, terensko istraživanje provedeno u zajednicama (Kozarac, Janja, Zvornik, Foča, Višegrad, Srebrenica, Novi Grad, Stolac, Ljubuški i Drvar) otkriva drugačiju sliku.

Povratnici se suočavaju sa nizom sistemskih prepreka – od administrativne diskriminacije i otežanog pristupa javnim institucijama, do ograničenih mogućnosti zapošljavanja i političke marginalizacije. Posebno se ističe problem obrazovanja, gdje mladi često odrastaju između dva paralelna narativa – onog koji uče u školi i onog koji žive u vlastitim porodicama.

Između sistema i svakodnevnog života

Jedan od ključnih nalaza izvještaja jeste da problemi s kojima se povratnici suočavaju rijetko dolaze iz same zajednice. Naprotiv, međuljudski odnosi na lokalnom nivou često su funkcionalni, dok prepreke dolaze kroz institucije, političke strukture i širi društveni kontekst.

Izvještaj također ukazuje na duboku strukturalnu nejednakost u implementaciji prava zagarantovanih Aneksom 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i na fragmentiran institucionalni okvir koji otežava održivi povratak.

Zašto je ovaj izvještaj važan?

Tri decenije nakon rata, pitanje povratka i dalje je jedno od ključnih društvenih pitanja u Bosni i Hercegovini. Iako se povratak često predstavlja kao završen proces, stvarnost na terenu pokazuje da on i dalje traje – i da je opterećen brojnim izazovima.

Ovaj izvještaj ima za cilj da doprinese boljem razumijevanju tih izazova, ali i da otvori prostor za drugačije narative – one koji povratnike ne posmatraju isključivo kao problem, već kao aktivne aktere društva.

Izvještaj je dostupan na ovom linku.

Projekat je podržan od strane ambasade Republike Austrije u Bosni i Hercegovini.