Istraživačka priča- Religija, država, sud, Strazburg

Piše: Irma Handabaka

Emela Mujanović- Kapidžija je vojnikinja u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Nakon što je primljena na konkursu za prijem mladih vojnika 2008. godine, Emela je vojnu obuku za podoficire završila u Grčkoj nakon čega je 2011. godine stekla čin vodnika. Jedino što Emelu razlikuje od njenih kolega i koleginica jeste činjenica da je Emela odlučila da pokrije svoju kosu maramom/hidžabom. I tu počinje njena borba. Od 2011. godine do danas, Emelina marama predstavlja jedan od gorućih problema u OS BiH.  

Pravilnik o uniformama iz 2017[1], na koji se OS BiH pozivaju, zabranjuje nošenje vojne opreme u kombinaciji sa civilnom odjećom ili opremom, dok se vjerska obilježja mogu nositi na način da ne budu vidljiva. Sad, postavlja se pitanje, da li marama predstavlja samo vjerski simbol?

Prema fetvi koju je Vijeće muftija Islamske Zajednice BiH (IZ BiH) donijelo 2016.godine, nošenje hidžaba/marame  je„…vjerska obaveza i odjevna praksa muslimanke propisana osnovnim izvorima islama…[2]. To znači da je nošenje marame obaveza, kao što je i nošenje ostalih odjevnih predmeta koji pokrivaju tijelo obaveza. Kao takva, marama ne predstavlja vjerski simbol i njeno nošenje bi trebalo biti dozvoljeno u svim državnim institucijama, uključujući i vojsku. Ova odluka IZ BiH je uslijedila nakon rasprave u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) o vjerskim obilježjima i simbolima i zabrani nošenja vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama BiH.

Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima koju je BiH ratifikovala, svaka osoba ima pravo na slobodu vjeroispovjesti. Član 9. ove konvencije štiti pravo osobe na slobodu misli, savjesti i vjeroispovjesti a država može postaviti ograničenja samo ako su ona u interesu javne sigurnosti, zaštite javnog poretka, zdravlja, morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih[3].

U mnogim zemljama je nošenje hidžaba u vojsci dozvoljeno, naravno pod određenim uslovima. Od 2017. godine, nošenje hidžaba i turbana je postalo prihvatljivo u vojsci SAD-a[4], pod uslovom da su bolje marame slične službenoj vojnoj uniformi. Nošenje brade određene dužine je također postalo dozvoljeno. Britanska vojska također ima slična pravila. Dozvoljeno je nošenje hidžaba, turbana, kipe (ili yarmukle) kao i ostalih obilježja pod uslovom da oni ne ugrožavaju zdravlje, sigurnost i operativnu efikasnost[5]. Nošenje hidžaba u vojsci je dozvoljeno i u Norveškoj a odnedavno i u Turskoj[6].

Ali Enelin primjer nije jedini pravni slučaj u BiH gdje su upravo vjerska obilježja igrala veliku ulogu.

Jedan od primjera koji možemo navesti, gdje su religijska obilježja imala ulogu o odlučivanju da li će ta osoba dobiti posao u javnoj službi, jeste slučaj časne sestre Janje Martine Katović[7]. Davne 2008. godine, ona se prijavila na poziciju direktorice dječijeg vrtića “Leptirić” u Glamoču. Upravno vijeće vrtića je prihvatilo njen zahtjev i imenovalo je za tu poziciju, međutim Opštinsko vijeće opštine Glamoč nikad nije potvrdilo to imenovanje[8]. Važno je naglasiti da je ona bila jedina osoba koja je ispunjavala uslove za ovaj posao kao i jedina osoba koja se prijavila na konkurs. Vrhovni sud FBiH je 2014. godine odbio njen zahtjev, da bi Ustavni sud BiH kasnije naložio ponavljanje postupka. Vrhovni sud FBiH je 2017. godine presudio u njenu korist. Načelnik opštine Glamoč  je u TV emisiji, pred kamerama javno potvrdio da je ne želi imenovati na tu poziciju upravo zato što je Martina časna sestra i time javno potvrdio diskriminaciju. Prema njemu, njena uniforma časne sestre nije bila poželjna[9].

Još jedan slučaj slučan Emelinom jeste slučaj Hamidović, jer se tiče upravo vjerskih obilježja. Hismet Hamidović je 2012. godine bio jedan od svjedoka na suđenju protiv Mevlida Jašarevića i ostalih zbog izvođenja terorističkog napada na Američku ambasadu u BiH. Potrebno je naglasiti da je Hamidović pripadnik vehabističkog pokreta u BiH. Hamidović se uredno odazvao pozivu suda za svjedočenje, i ustao prilikom obraćanja suda, međutim odbio je skinuti vjersku kapu-takiju pred sudom, tvrdeći da je njegova vjerska dužnost da je stalno nosi. Kažnjen je zbog nepoštovanja suda sa 10.000 KM. Kasnije je ta kazna smanjena na 3.000 KM a zatim i zamjenjena sa kaznom zatvora od 30 dana, jer optuženi nije uplatio iznos[10]. Nakon što je Ustavni sud odbio njegov slučaj, Hamidović je pravdu potražio pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. Sud je u obzir uzeo ponašanje Hamidovića, činjenicu da osim neskidanja kape nije pokazao nikakvo drugo nepoštovanje prema sudu i time došao do zaključka da je njegovo pravo na slobodu vjeroispovjesti, garantovano upravo članom 9. Konvencije bilo ugroženo. Sud je presudio u njegovu korist i naložio isplatu od 4.500 eura na osnovu neimovinske štete. [11] 

Emelin slučaj se trenutno nalazi pred Ustavnim sudom BiH. Ukoliko presuda ovog suda bude neodgovarajuća, Emela je time iscrpila sve domaće pravne opcije i time stekla pravo da tuži državu BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava. Potrebno je napomenuti da je ovaj sud, do decembra prošle godine, donio oko 400 presuda protiv BiH a koje se tiču upravo kršenja ljudskih prava i diskriminacije[12].

Ovaj sud za ljudska prava odluke donosi na bazi od slučaja do slučaja. Ukoliko Emelin slučaj zaista završi pred ovom sudom, rezultat nije moguće predvidjeti. Ali jedno je sigurno. Emelin slučaj će imati dalekosežne efekte i ukoliko pobijedi i ukoliko izgubi.

[1] Pravilnik o uniformama oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Službeni glasnik BiH, broj 44/17

[2] Fetva o obaveznosti nošenja hidžaba, Br.03-2-21/16 (2016). https://www.islamskazajednica.ba/index.php/fetve-i-rezolucije/26104-fetva-o-obaveznosti-nosenja-hidzaba

[3] Vijeće Evrope, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, izmijenjena i dopunjena protokolima br. 11 i 14, 4. novembar 1950, ETS 5, dostupno na: https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/evropska-konvencija-bs_1611399649.pdf

[4] Myers, M. (2017, August 8). New Army policy OKs soldiers to wear hijabs, turbans and religious beards. Army Times. https://www.armytimes.com/news/your-army/2017/01/05/new-army-policy-oks-soldiers-to-wear-hijabs-turbans-and-religious-beards/

[5] British Army. (n.d.). Religion and Belief in the Army. Army By The Best. Preuzeto Jul 24, 2021, https://apply.army.mod.uk/what-we-offer/what-we-stand-for/religion-and-belief

[6] BBC News. (2017, February 22). Turkey reverses female army officers’ headscarf ban. https://www.bbc.com/news/world-europe-39053064

[7] Tanić, D. (2014, April 21). Jana-Martina Katović: Važno je boriti se za svoja prava. Diskriminacija.ba. https://diskriminacija.ba/jana-martina-katovi%C4%87-va%C5%BEno-je-boriti-se-za-svoja-prava?fbclid=IwAR29uwZiWYWyMnZV4CAPHzBRdyTlm1IdOLP6m4ZkWZkN0-Vq8kEF8Sk0JxU#.U1Uzv-fW9KE.facebook.

[8] Pavić, A., & Boračić, S. (2011, Oktobar 15). Kome smeta časna sestra na čelu vrtića. Radio Slobodna Evropa. https://www.slobodnaevropa.org/a/glamoc_vrtic_casna_sestra/24359930.html.

[9] Deutsche Welle (www.dw.com). (2017, September 28). Časna sestra ipak direktorica dječjeg vrtića. DW.COM. https://www.dw.com/hr/%C4%8Dasna-sestra-ipak-direktorica-dje%C4%8Djeg-vrti%C4%87a/av-40721617

[10]Svraka-Imamović, A. (2019). HAMIDOVIĆ PROTIV BOSNE I HERCEGOVINE.Godišnjak Pravnog Fakulteta u Sarajevu, 231–250. https://www.pfsa.unsa.ba/pf/wp-content/uploads/2020/01/Godisnjak-PFSA-2019-za-web1.pdf

[11] Hamidović protiv Bosne i Hercegovine, Aplikacija br. 57792/15. Preuzeto 22.07.2021. sa http://www.mhrr.gov.ba/PDF/UredPDF/PRESUDA%20HAMIDOVIC%20protiv%20%20BOSNE%20I%20HERCEGOVINE.pdf

[12] Zvijerac, P. (2020, December 10). Skoro 400 presuda protiv BiH zbog kršenja ljudskih prava. Radio Slobodna Evropa. https://www.slobodnaevropa.org/a/skoro-400-presuda-protiv-bih-zbog-kr%C5%A1enja-ljudskih-prava/30993991.html.