Inicijativa mladih za ljudska prava (Youth Initative for Human Rights – YIHR) osnovana je u 2003. godine kao regionalna neprofitna nevladina organizacija, a kao reakcija na  postojeće probleme s kojima su se suočavali mladi ljudi u regiji vezane za ratove na području bivše Jugoslavije u području povreda ljudskih prava, suočavanja s prošlošću, osnaživanju mladih da kritično razmišljaju  kao i uz obnovu raskinutih veza među zemljama u regiji. U narednih pet godina YIHR je otvorio urede u Prištini, Podgorici, Sarajevu i Zagrebu. U sljedećoj fazi, uredi su se razvili i registrirali kao samostalne nevladine organizacije  i svi zajedno danas čine regionalnu mrežu YIHR-a.

Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR BiH) osnovana je 2007. godine. Njeni osnivači bili su mladi ljudi koji su se željeli aktivnije uključiti u procese demokratizacije zemlje, jačanja vladavine prava, suočavanja s prošlošću kao i uspostaviti progresivne kontakte u post konfliktnom bosansko-hercegovačkom društvu i regiji. Od svog osnivanja YIHR BiH radi na osnaživanju i uključivanju  mladih ljudi u cijeloj Bosni i Hercegovini u aktivizam za ljudska prava, provodi različite neformalne obrazovne programe iz područja ljudskih prava, kritičkog razmišljanja i suočavanja s prošlošću, te posebno radi s mladima na temama tranzicione pravde i suočavanja s prošlošću koristeći kreativne i inovativne metode rada s mladima. U svom dosadašnjem radu YIHR je osnažio na stotine mladih aktivista i aktivistkinja te podržao osnivanje četiri nevladine organizacije proistekle iz rada aktivista/kinja YIHR-a. YIHR je prepoznat i po svojoj aktivističkoj mreži mladih koja je u javnosti najprisutnija kroz direktne ulične akcije.

Dosadašnji rad YIHR BiH svakako  je obilježio predani rad s mladima na temama  ljudskih prava, rad u podijeljenim zajednicama, kao i glasno i jasno istupanje u javnosti protiv svih oblika nacionalizama, te kontinuirano opiranje prikrivanju ili slavljenju ratnih zločina na svim stranama iz oružanog sukoba. Naš rad je vidljiv i prepoznat u domaćoj i regionalnoj javnosti, a brojni naši aktivisti i aktivistkinje koje su prošle kroz aktivnosti YIHR-a danas su aktivni građani/ke BiH i svojim radom u različitim organizacijama/institucijama doprinose demokratizaciji zemlje. Za svoj dugogodišnji rad regionalna mreža Inicijative mladih za ljudska prava 2019. godine, dobitnica je prestižne nagrade za ljudska prava Vaclav Havel koju od 2009. godine dodjeljuje Parlamentarna skupština Vijeća Europe.

Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine je udruženje građana koje radi na osnaživanju mladih  da razviju kritičku  svijest o svom okruženju i da se aktivno uključe u društvenu promjenu za opće dobro koja podrazumijeva i procese i reforme vezane za euroatlantske integracije BiH. YIHR BiH gradi nove veze i mreže među mladima u čitavoj BiH, a naročito među onima koji žive u etnički podijeljenim zajednicama koje nose naslijeđe iz sukoba devedesetih, te potiče demokratizaciju Zapadnog Balkana kroz regionalnu suradnju na temama suočavanja s prošlošću, poštivanja i provedbe ljudskih prava i vladavine prava, te promicanju antifašizma između mladih koji dolaze iz različitih zemalja bivše Jugoslavije.

Organizacija obrazuje i osnažuje na individualnoj razini mlade u BiH u njihovoj borbi za društvene (odmicanje od letargije i osjećaja da se ne može ništa uraditi u BiH društvu), ekonomske (prilike za pravedno zapošljavanje i dostojanstven život) i političke promjene (stvaranje društva koja mladima jamči mobilnost i sigurnost, te odmicanje od etno-nacionalističke i ratno huškačke retorike) koje su potrebne kako bi mladi svoju sadašnjost i budućnost gradili u BiH  i promjene koje doprinose društvenoj pravdi, boljoj perspektivi BiH za EU integraciju, smanjenju nejednakosti, jačanju solidarnosti i antifašizmu.

Ta borba uključuje I suočavanje s prošlošću vezano uz rat iz 90-ih, zaštitu ljudskih prava, unaprjeđenje LGBTIQ prava, rad sa izbjeglicama/migrantima, proces integracije BiH u EU te promociju demokratizacije BiH i Zapadnog Balkana

To radimo koristeći neformalno obrazovanje o ljudskim pravima i suočavanju s prošlošću, regionalnu suradnju, javno zagovaranje te kulturu i umjetnost.