29 godina bez priznanja i pravde za žrtve ratnog zločina na Petrovačkoj cesti

Inicijative mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji zajedno se sećaju proteranih srpskih civila koji su 7.8. i 8.8. 1995. godine stradali u napadima Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva (HRZ) tokom operacije Oluja. Tim povodom, naše tri organzacije su izradile studiju slučaja pod nazivom ,,Ratni zločin na Petrovačkoj cesti – 29 godina bez priznanja i pravde za žrtve” kojom upozoravamo na institucionalno zanemarivanje i zloupotrebu žrtava ovog ratnog zločina od strane institucija Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.


Na današnji dan pre 29 godina, dva aviona MIG-21 HRZ nadletala su izbegličku kolonu kod sela Svodna blizu Novog Grada, na teritoriji Bosne i Hercegovine. Nakon što su nadleteli kolonu, avioni su se vratili i ispalili rakete po koloni izbeglica. Dan ranije, 7. avgusta, MIG-21 HRZ uradio je isto kod Bosanskog Petrovca, gradića u zapadnoj Bosni nedaleko od granice sa Hrvatskom. U ta dva dana ubijeno je 13, a ranjeno 19 osoba. U godinama koje su usledile, ovaj ratni zločin, iako je počinjen na Petrovačkoj i Prijedorskoj cesti, nazvan je kratko po mestu prvog napada – Petrovačka cesta, i jedan je od mnogih ratnih zločina počinjenih tokom hrvatske vojne i policijske operacije Oluja avgusta 1995. godine.

Žrtve zločina već dugo su ili u drugom planu ili se koriste za političke obračune. Prisustva ratnih zločinaca u javnom prostoru dodatna su prepreka miru, potput Bože Bačelića na zvaničnom obeležavanju operacije Oluja u Kninu. Naše institucije i društva moraju raditi na kreiranju društvene atmosfere u kojoj se širenje mržnje ne predstavlja kao legitimna borba za pravdu za žrtve bilo koje nacionalnosti. Scene iz Imotskog, poput skandiranja ustaških pozdrava i pokazivanje ustaških simbola, neprihvatljive su i dodatno otežavaju dijalog na nivou zajednica.

Državne komemoracije u Srbiji pretvorene su u javne događaje na koje se ljudi dovoze po stranačkom zadatku i predstavljaju političku platformu za jačanje glasačkog tela. Samo odgovoran odnos prema sećanju, uz pijetet i dostojanstvo, može predstavljati doprinos miru. Nažalost, neretko imamo priliku da gledamo javne obračune sećanjima u kojima aktivno učestvuju i predstavnici institucija. Ovakvim postupanjem se atmosfera sukoba prenosi u svakodnevni život građana pa su tako, samo nekoliko dana nakon komemoracije žrtvama u Srbiji, na nadvožnjacima u Beogradu osvanuli natipisi ,,Ko boluje od zaborava nek letuje u Hrvatskoj”. Mir kome mi stremimo nema ovakav odraz.

Ova publikacija deo je naše borbe za dijalog o prošlosti koji je baziran na činjenicama uz dostojanstven tretman žrtava i njihovih priča.

Studija ,,Ratni zločin na Petrovačkoj cesti: 29 godina bez priznanja i pravde za žrtve” namenjena je najširoj javnosti, ali prevashodno institucijama Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, koje treba bez odlaganja da promene odnos prema ubijenim civilima i njihovim porodicama i prestanu sa diskriminacijom ,,nepodobnih” žrtava. Zakonodavstvo BiH, Hrvatske i Srbije ne prepoznaje žrtve Oluje kao civilne žrtve rata: za Bosnu su oni strani državljani i kao takvi nemaju pravo na odštetu. U Hrvatskoj i Srbiji takođe nemaju pravo na odštetu jer se povreda njihovih prava desila van Srbije, odnosno Hrvatske.

Regionalna saradnja je preduslov za efikasno procesuiranje i ona mora biti prioritet jer samo tako države mogu tvrditi da ulažu napore da privedu pravdi odgovorne za stradanja i proterivanja srpskih civila u leto 1995. godine.

Tekst studije slučaja o zločinu na Petrovačkoj cesti možete pročitati ovde.

Inicijativa mladih za ljudska prava – Bosna i Hercegovina
Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska
Inicijativa mladih za ljudska prava – Srbija