Intervju sa Vildanom Džekman

Šta po Vama podrazumijeva posao novinara, koja je misija novinarske profesije?

Posao novinara_ke jeste da informira javnost o tekućim i drugim krucijalnim temama.

Udruženje BH novinari godinama rade na promociji medijske profesije, kao i zaštiti medijskih prava i sloboda.Pratimo da novinar_ka prilikom izvještavanja poštuje etičke principe objektivnog izvještavanja, a osobito istinitost i činjenice do kojih dođe u svom istraživačkom radu.Zamislimo da samo u jednom danu ili možda bolje rečeno samo u jednom satu zaustavimo sve radijske, tv i druge medijske kanale, to bi definitivno izazvalo kolaps na globalnoj razini, ali i opštu paniku među građanima_kama jer nema informacija. Stoga, novinarska profesija mora da se poštuje jer nema demokratskog i ekonomskog prosperiteta jedne države ukoliko nema garancije sloboda medija.

Koliko se, po Vama, novinarska profesija zloupotrebljava od nosioca funkcija i osoba na pozicijama moći, u smislu kako “naručeni” članci nipodaštavaju novinarstvo kao profesiju ?

 

U Bosni i Hercegovini novinarska profesija je sklona raznim vrstama pritisaka i zloupotreba jer još uvijek nemamo dobar pravni okvir koji reguliše sve elemente zaštite medija. Navodimo samo primjer, BH novinari su uz konzorcij organizacija od 2018. godine predali na Ministarstvo prometa i komunikacija BiH nacrt Zakona o transparentnosti medijskog vlasništva i zaštite medijskog pluralizma  koji još uvijek nije razmatran,  a usvajanje navedenog zakona reguliralo bi mnoga pitanja od vlasničke strukture medija, pa do urednika i novinara koji kreiraju medijske sadržaje. Time bi se stekla slika  ko stoji iza kojeg medija, čije interese medij zastupa, odnosno čije ciljeve pokušava ostvariti.Zloupotrebe koje sada postoje bile bi svedene na minimum. Stoga je važno da nadležne bh. vlasti razmotre nacrt i krene njegovo usvajanje kako bi se zaštitila novinarska profesija i javnost imala pravovaljane informacije.

Svjedoci smo statistika prema kojima su novinari/ke u Bosni i Hercegovini ugroženi u obavljanju svog posla. Koliko je novinarska profesija ugrožena u ispunjavanju svoje misije zbog mogućnosti napada?

 

BH novinari u sklopu Linije za pomoć novinarima (FMHL) redovno vode bazu podataka prijavljenih napada nad novinarima_kama i kršenja prava i sloboda medija. U posljednjih nekoliko godina BH novinari su utvrdili da je broj napada na novinare_ke i medijske radnike_ce u porastu. U posljednje tri godine, FMHL je registrovala preko 143 krivična djela počinjenih prema novinarima_kama, među kojima su jedan pokušaj ubistva, brojne prijetnje smrću, fizički napadi, prijetnje smrću i kršenja prava kojima se ugrožava sigurnost novinara_ki. Samo tokom 2019.  registrovali smo  56 napada, prijetnji i drugih kršenja medijskih sloboda i prava novinara_ki,  dok je u 2020. godini taj broj porastao na 69 slučajeva. Do kraja jula 2021. godine Linija za pomoć novinarima zabilježila je 42 nova slučaja napada.  BH novinari godinama ukazuju da je nužno unaprijediti Sistem za automatsko upravljanje predmetima (CMS) sistem u pravosudnim intitucijama kako bi se omogućilo mapiranje i praćenje  podataka o žrtvi, svjedocima_kinjama i postupku u kojima sudjeluju medijski profesionalci_ke. Ovo  dodatno otežava monitoring sudskih postupaka, utvrđivanje  efikasnosti postupanja, kao i transparentnosti rada tužilaštva i i drugih pravosudnih instanci.Baza podataka napada na novinare_ke koja djeluje u sklopu Linije za pomoć novinarima/BH novinara jedina je trenutna kredibilna baza. Važno je da svki napad se prijavi u Liniji za pomoć novinarima jer nikada ne znamo “težinu“ opasnosti koja se krije iza napada, a s druge strane Linija osigurava pravne mehanizme zaštite i advokatsku podršku u nekim slučajevima.

Kako biste ocijenili položaj žena koje se bave novinarskom profesijom. Da li konzervativna balkanska mizoginija utiče na sigurnost i mogućnost bavljenja novinarstvom za žene u Bosni i Hercegovini?

 

Položaj žena u oblasti medijske profesije je dvostruko teži. Njezin rad je dvostruko izloženiji. U oblasti rada i njezino tijelo je centrirana meta napada i nerijetko rodno zasnovanog nasilja. BH novinari su u svrhu osnaživanja novinarki uspostavili Mrežu novinarki u BiH s ciljem da kroz umrežavanje ih osnažimo da prijave svaku vrstu napada na njih kao na novinarke i  žene. S druge strane, umrežavanje pomaže da se bore protiv stereotipa i mizoginije koja postoji ne samo „prema vani“ nego i „unutra“, dakle u samim redakcijama u kontekstu njihovog napredovanja. Da je nasilje prisutno nad novinarkama bilježe i podaci Linije za pomoć novinarima. Samo od  2019. do jula 2021. godine Linija za pomoć novinarima zabilježila je 37 slučajeva rodnozasnovanog nasilja.

Rodno zasnovano nasilje u online sveri  iznosi preko 53% , a  od toga samo dvije trećine novinarki prijavi online nasilje menadžmentu. To je pokazatelj da stoji mnogo posla u radu na njihovom osnaživanju da prepoznaju nasilje koje im se dešava, a na koncu da prijave svaki vid nasilja i/ili napada na njih.

Šta po Vama podrazumijeva sloboda govora u okviru Vaše profesije i da li se ista treba ograničiti?

Evropska konvencija o ljudskim pravima (EKLJP) u članu 10 normira da svako ima pravo na slobodu izražavanja  i slobodu vlastitog mišljenja, primanja i saopćavanja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice. Država Bosna i Hercegovina ratificirala je navedenu EKLJP i obavezna je na njezino poštovanje i primjenu. Sloboda izražavanja se može ograničiti ali samo u izvjesnim situacijama predviđenim zakonskim ovirima (narušavanje pravnog poretka, ljudskog integriteta, iznošenje neistinitih činjenica i sl.). S druge strane garancija slobode izražavanja je najvažnije pravo, nužno za rad medijske profesije i osnov svake demokratske države.

Koji su to koraci, prije svega u polju legislative i primjeni iste, koje nadležni trebaju poduzeti da bi se položaj novinara/ki u Bosni i Hercegovini doveo ili pokušao dovesti u ravan sa evropskim standardima?

 

Novinari_ke i drugi medijski djelatnici nisu adekvatno zaštićeni kroz bh.krivično zakonodavstvo, a trenutni krivični okvir nije ni blizu međunarodnim standardima. BH novinari su 2019. podnijeli amandmane na državni i entitetske krivične zakone, a koji se odnose na ugrožavanje sigurnosti, kako bi se novinari_ke nominalno uveli u krivično zakonodavstvo kao profesiju koja se treba posebno i efikasnije štititi od napada i drugih krivičnih djela. Nacrt još uvijek stoji u “ladicama bh.parlamenata“.Linija za pomoć novinarima BH novinara godinama se suočava s praksom da se prijave napada na novinare_ke ne istražuje  od strane tužilaštva pod obrazloženjem da “nema elemenata krivičnog djela“. To dovodi do malog broja riješenih predmeta pred pravosudnim instancama koji idu u korist novinara_ki, samo 1/3 slučajeva pred pravosudnim instancama se riješi u koristi novinara_ke.

Koliko se mogućnost tužbi za klevetu, u Vašem iskustvu, zloupotrebljava kako bi se ograničio novinarski posao?

 

Zloupotrebe zakonskih normi kojima se novinari_ke štite od klevete redovno se zloupotrebljavaju osobito od strane javnih dužnosnika, političara, predstavnika pravosudnih instanci, direktira firmi i sl.

Linija  za pomoć novinarima pri BH novinarima zabilježila je ukupno 289 aktivnih tužbi za klevetu protiv novinara i medija u posljednjih pet godina. Samo u posljednjih 12 mjeseci podignuta je 21 nova tužba. Do juna 2021. godini zabilježili smo 8 novih tužbi za klevetu.

Tužbe za klevetu poznate su kao tzv. SLAPP tužbe, radi se o tužbama koje se pokreću od strane moćnih aktera (npr. kompanija, javnih službenika itd.) kako bi zastrašili i ušutkali one koji govore u javnom interesu. SLAPP tužbe dovode do degradiranja novinara_ke, otežavanja njegovog/njezinog rada, a za posljedicu imaju snažan pritisak na objektivno izvještavanje prema javnosti i ekonomski kolaps medija. Posljedice trpe posebno mediji u malim lokalnim zajednicama koji se suočavaju s tužbama za klevetu od strane političkih dužnosnika. U 2019.-oj godine državni zastupnik Damir Arnaut podnio je amandmane  na entitetske Zakone o zaštiti od klevete u kojima se traži viši nivo tolerancije prema medijima kada kritika se odnosi na javnu ličnost, tj. političara ili političarku, nažalost, ti amandmanise još se “kisele“ u parlamentima.

 

Za kraj, za kakvu realnost se trebaju pripremiti studenti novinarstva koji upisuju i studiraju Žurnalistiku i drže se, barem tokom studija, ideala o novinarskoj profesiji?

Nažalost bh. stvarnost nije baš lijepa ni sigurna za novinarsku profesiju. Studenti_ice koji_e kreću u medijsku profesiju moraju se suočiti s vrlo upitnim položajem nedovoljno osigurane zakonske i praktične zaštite, kao i nedovoljno podrške edukaciji istraživačkom i dnevnom novinarstvu od strane bh. institucija. Oslonac za produbljivanje svojih znanja mogu pronaći još uvijek u medijskim organizacijama koji rade na edukacijama i pravnoj zaštiti. BH novinari svake godine organizuju Novinarsku akademiju te tako pripremamo mlade generacije novinara_ki o objektivnom i profesionalnom izvještavanju i poštivanju novinarske etike. Mlade generacije medijskih djelatnika su ključ za velike i dobre novinarske priče.