Sloboda izražavanja i govor mržnje na društvenim mrežama

Sloboda izražavanja i govor mržnje na društvenim mrežama

Piše: Lamija Obradović

Sloboda izražavanja jedno je od temeljnih ljudskih prava. Iako je sloboda izražavanja jedno od najvažnijih demokratskih prava, ona nije apsolutno pravo. Sloboda izražavanja ne može biti neograničena, ali za njeno ograničavanje treba imati jasne razloge. Postavit ćemo pitanje zašto dolazi do ograničavanja slobode govora ili izražavanja? Upravo zbog već spomenutog govora mržnje. Za govor mržnje ne postoji jasna definicija, ali naučili smo da je to svaki oblik nasilja ili vrijeđanja nekoga na osnovu rase, vjere, porijekla, spolne orijentacije i još mnogih karakteristika. Dakle, kada dođe do govora mržnje, najčešće dolazi i do ograničavanja slobode govora. Međutim neki oblici govora mržnje mogu predstavljati kazneno djelo, a neki mogu spadati pod prekršaj. Bitno je naglasiti da se on često različito kažnjava. Znalo se dešavati da u istoj državi različiti sudovi donesu različite presude za slične slučajeve. Sada kada smo definisali ova dva pojma, vidjet ćemo kako na njih nailazimo na internetu, odnosno na društvenim mrežama, koje svi već uveliko koristimo. Društvene mreže su bitne za širenje informacija. Mi smo danas u mogućnosti podijeliti bilo kakav sadržaj na društvenim mrežama. Ali važno je spomenuti da mi biramo kakav sadržaj ćemo predstaviti javnosti ili odabranoj publici. Svjedoci smo da na društvenim mrežama možemo pročitati različita mišljenja korisnika, a da ta mišljenja i stavovi nisu uvijek toliko prijatni. Govor mržnje se sve češće pojavljuje na internetu i pokazao se kao ogroman problem sa katastrofalnim posljedicama za društvo. Upravo zbog toga, društvene mreže, poput Facebooka i Twittera, uvodile su nova, te mjenjale politiku starih pravila kako bi se govor mržnje spriječio.  Ali ako realno sagledamo situaciju shvatit ćemo da internet nije izmislio govor mržnje. Nasilje je uvijek postojalo, a internet, pogotovo društvene mreže su samo još jedno mjesto za izraziti se. Urednici portala u Bosni i Hercegovini također kažu da je govor mržnje sve više prisutan i da se oni konstantno bore protiv njega, brišući ili uklanjajući komentare. Svakako, da svi treba da iznosimo svoje mišljenje, ali kada to činimo treba da pazimo da ne uvrijedimo nekoga. Pogotovo, ako se radi o komentarisanju nečega na internetu. Trebamo biti svjesni da se svaka naša rečenica može protumačiti na različite načine.  Smatram da svi treba da reaguju kada je ova tema u pitanju, jer ne smijemo dopustiti da nasilje na internetu postane još učestalije. Uzimajući u obzir sve navedeno, jasno je da je pitanje slobode izražavanja, a samim tim i govora mržnje jako kompleksno, te da je vrlo teško pronaći pravo rješenje. Govor mržnje ne može se rješavati samo brisanjem komentara na internetu, nego treba početi razmišljati o rješenjima koja uključuju efikasno sankcioniranje najtežih oblika govora mržnje. Istina je da imamo pravo da kažemo šta mislimo, da budemo ono što jesmo, te da volimo svoje. Ali isto tako, pokušajmo poštovati i ono što nije naše, ono što nismo mi, jer svi smo različiti. Ja sam jako sretna što sam proširila svoje znanje o ovoj temi, ali svakako mislim da je jako diskutabilna i da mogu još mnogo da naučim o njoj. Svi mi treba da radimo na sebi i da širimo znanje o ovim temama, jer su postale jako važne i utjecajne u današnjem vremenu.